Danijel Frka

Ponosno predstavljamo naš prvi interview na portalu Roniti se mora i to ni manje ni više nego s našim dragim prijateljem Danijelom Frkom! :)

Nadamo se da će te uživati u intervjuu kao što smo i mi uživali u druženju i razgovoru s Danijelom. Nakon kratkog uvoda i kratkog izvatka iz bogate biografije pročitajte kako je protekao ugodan razgovor s jednim od naših najvećih podvodnih fotografa i istraživača podmorja.

Rođen je 6. kolovoza 1955. u Rijeci. Diplomirao je 1980.g. na Prometnom fakultetu u Zagrebu i stekao zvanje diplomiranog inženjera prometa. Živi u Kraljevici, oženjen, otac je troje djece.

Poslovna karijera:

• 1980 - 1985. Zračna luka Rijeka, rukovoditelj radne jedinice Promet
• 1985 - 1998. Dina petrokemija Omišalj, komercijalni direktor
• 1998 - Rijeka promet, direktor tvrtke, direktor Sektora prometa

Autor je više stručnih radova iz područja prometa i inteligentnih transportnih sustava. Voditelj je projektne grupe koja je odgovorna za primjenu niza suvremenih prometnih rješenja u Gradu Rijeci. Koordinirao je uvođenje prvog sustava za automatsko upravljanje prometom u Hrvatskoj, a koji uspješno funkcionira u Gradu Rijeci. Voditelj je više strateških investicija koje su u tijeku (garažno-poslovno-stambeni kompleks Zagrad B i garažno-terminalski kompleks zapadna Žabica).

 

Politička karijera:

Član je PGS-a od 1997. godine i predsjednik je ogranka Kraljevica te član Predsjedništva PGS-a. Gradski je vijećnik PGS-a u protekla tri mandata i obnaša funkciju predsjednika Gradskog vijeća Grada Kraljevice.

 

Sportske i ostale aktivnosti:

Autonomnim ronjenjem bavi se od 1975. godine kao član kluba podvodnih aktivnosti ADRIA iz Kraljevice. Od 1978. godine počinje se baviti podvodnom fotografijom. Kroz dugi niz godina sudjeluje na natjecanjima u podvodnoj fotografiji i višegodišnji je državni prvak i reprezentativac. Kao autor sudjeluje na više zajedničkih i samostalnih izložbi podvodne fotografije.

Bavi se istraživanjima potopljenih brodova i zrakoplova. Stalni je stručni suradnik Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda – hidroarheološki odjel, specijalnosti:

• istraživanje i zaštita potonulih novovjekih brodova;
• dokumentarna podvodna fotografija.

Jedan je od pokretača izrade službenog kataloga potopljenih novovjekih brodova na hrvatskoj obali Jadrana radi zaštite od devastacije.

 

Sudjelovao u akcijama:

• 4 akcije istraživanja i zaštite potonulog broda SZENT ISTVAN 1995, 1996 i 1998;
• rekognosciranje potonulih brodova uz zapadnu obalu Istre
• istraživanje lokaliteta antičke brončane statue kod V. Lošinja
• rekognosciranje i identificiranje lokacija potonulih brodova u vodama otoka Visa,
• hrvatsko-francuska ekspedicija pronalaženja olupine oklopnjače RE D'ITALIA iz 1866. kod otoka Visa
• istraživanje lokaliteta potonulog američkog bombardera B-24 Liberator „Tulsamerican“ kod otoka Visa.

Sa Marinom Brscem koautor je dokumentarnog TV serijala «Veliki brodolomi Jadrana» koji je 2007. godine osvojio Večernjakov ekran za najbolju dokumentarnu TV seriju. Koautor je knjige «Tajne Jadrana» koju je izdala kuća «Adamić» iz Rijeke a prevedena je na engleski, talijanski, njemački, češki, mađarski i slovenski jezik. Suradnik je časopisa «National Geographic Hrvatska» i «Meridijani» te britanskog časopisa «Diver». Od 2005-2009. povjerenik je Hrvatskog ronilačkog saveza za podvodnu fotografiju i član komisije CMAS-a za podvodnu fotografiju.

 

Ostalo:

• Govori engleski i talijanski jezik
• Razumije i služi se njemačkim i francuskim jezikom
• Posjeduje cjelovita umijeća za rad sa računalom.

 

 

INTERVIEW

Roniti se mora: Kako se u vama rodila ljubav prema ronjenju?

Danijel Frka: Ta se moja ljubav javila još davno, negdje početkom sedamdesetih godina kada sam krenuo u srednju školu i kada mi je stariji brat kupio prvu podvodnu pušku.

Roniti se mora: Kada ste se počeli baviti podvodnom fotografijom? Koji je bio vaš prvi aparat?

Danijel Frka: Tečaj ronjenja sa aparatima na komprimirani zrak položio sam 1975, a 1978. snimio sam svoje prve podvodne fotografije. Moj prvi aparat bio je Kodak instamatic u podvodnom kućištu Mares, kojega i danas držim kao uspomenu.

Roniti se mora: Što mislite o našim hrvatskim školama ronjenja? Jesu li dovoljno kvalitetne?

Danijel Frka: Mišljenja sam da su hrvatske škole ronjenja kvalitetom uvijek bile u vrhu sportskog ronjenja. To je posljedica dugogodišnje brige i izgradnje sustava školovanja kroz tadašnji ronilački savez i sustav postavljen na temeljima vojne prakse koji je od instruktora zahtijevao disciplinu i temeljitost. Danas imam osjećaj da ta kvaliteta još postoji, ali nažalost više inercijom kvalitetnih instruktora, a daleko manje brigom Hrvatskog ronilačkog saveza, koji je propustio priliku da bude avangarda sportskog ronjenja i glas struke u Hrvatskoj.

Roniti se mora: Koliko je u ronjenju bitna fizička sprema? Dali moraš biti superman da bi ronio?

Danijel Frka: Fizička sprema je vrlo važna komponenta sigurnog ronjenja. Kada se ronilac nađe u izvanrednoj odnosno nepredviđenoj situaciji, dobra tjelesna kondicija može biti presudna za povoljan ishod.

Roniti se mora: Dali svi u vašoj familiji rone? I dali su i oni preuzeli strast podvodne fotografije?

Danijel Frka: Da, ili gotovo svi. Moja supruga roni praktički od kada i ja, a i moja dva sina već su iskusni ronioci viših ronilačkih kategorija. Moja je kćerka još premlada za ronjenje sa aparatima jer ima tek 13 godina, ali pliva i roni na dah kao ribica i ako bude željela, siguran sam da će biti odlična ronilica.

Roniti se mora: S kim najviše volite roniti u društvu?

Danijel Frka: Sa ljudima koji razmišljaju pod vodom kao i ja, koji paze jedan na drugog, i koje zanimaju iste ili slične stvari kao i mene. Moja strast je podvodna fotografija i istraživanje potopljenih brodova i družim se sa ljudima koji to vole kao i ja.

Roniti se mora: Mislite li da je ronjenje ekstremni sport?

Danijel Frka: Da, ronjenje je ekstremni sport i ako ga tako tretiramo i shvaćamo, onda ćemo se za njega i pripremiti na način da ronjenje bude sigurno. Jedino tako se možemo opustiti i uživati u njemu.

Roniti se mora: Što mislite o ronilačkim centrima u Hrvatskoj?

Danijel Frka: Naši ronilački centri odraz su naših prilika, kako u državi tako i u gospodarstvu. Mislim da je naša usluga preskupa za ono što nudimo i trebali bi se ugledati na strane centre, npr. u Crvenom moru. Od njih bi se dalo puno naučiti u smislu kvalitete usluge koje turisti plaćaju.

Roniti se mora: Što bi promijenili u zakonu o ronjenju?

Danijel Frka: U Zakonu o ronjenju treba razdvojiti sportsko-rekreativno ronjenje u ronilačkim klubovima od ronjenja u ronilačkim centrima, tj. treba uvažiti razliku između klubova koji nisu profitabilne organizacije i komercijalnih ronilačkih centara koji žive od te djelatnosti. Nadalje, treba razdvojiti sportsko i tehničko ronjenje, kao i profesionalno ronjenje (za obavljanje podvodnih radova ili vođenje u sklopu komercijalnih ronilačkih centara) od sportskog ronjenja u klubovima. Obavezu koja se danas naziva „Organizirano ronjenje“ treba izmijeniti na način da se ista nametne samo u slučaju turističkog ronjenja u sklopu ronilačkih centara. „Individualno ronjenje“ treba biti dozvoljeno bez naknade svim članovima ronilačkih klubova, ali u skladu sa ograničenjima koja nameću ronilačke kategorije.

Roniti se mora: Koliko je u ronjenju važna sama organizacija i priprema zarona?

Danijel Frka: Organizacija i priprema zarona presudna je za sigurno ronjenje. „Organizirano ronjenje“ provodi se kao forma u obliku voditelja ronjenja i dnevnika ronjenja, a nerijetko se iza toga u stvari skriva neznanje, indolencija ili potpuna dezorganizacija. Važna je suština koja se dobiva jedino kroz kvalitetno školovanje za ronilačke kategorije: ako vas na tečaju nauče što sve prije ronjenja trebate organizirati, pripremiti i provjeriti i da to čuva vaš život i živote vaših prijatelja, onda je to najbolji zalog da će ronjenje proteći sigurno.

Roniti se mora: Imate li i vi namjeru jednog dana otvoriti ronilački centar ili školu ronjenja?

Danijel Frka: Ja već niz godina vodim škole ronjenja i škole podvodne fotografije u okviru mojeg kluba KPA ADRIA u Kraljevici, i to mi je dovoljno.

Roniti se mora: Da možete roniti s nekom od legenda ronjenja, ko bi to bio i zašto baš on?

Danijel Frka:Pitanje je koga danas smatramo legendom? Je li to neki famozni istraživač podmorja, postavljač dubinskih rekorda ili estradna diva koja usput i roni? Smatram da danas ima jako puno ljudi koji su pod vodom napravili neki podvig i teško je istaknuti neku legendu...Od ronilačkih legendi priznajem jedino J.I. Cousteaua. Uostalom, ja i sada povremeno ronim sasvojevrsnim legendama: Neven Lukas – legenda tehničkog ronjenja, Irena Radić Rossi – legenda podvodne arheologije, Dorijano Mohorović – legenda dubokih ronjenja, Marino Brzac – legenda među pilotima daljinski upravljanih ronilica...

Roniti se mora: Čime se bavite u slobodno vrijeme? Čujemo da vam je jedna velika strast crtanje?

Danijel Frka: Slobodno vrijeme? Što je to? Šalu na stranu, u slobodno vrijeme se bavim ronjenjem, podvodnim istraživanjima i podvodnom fotografijom, istraživanjem povijesti pomorstva i brodolomima u Jadranu, sakupljan staro oružje i na kraju, ilustracijama. Trenutno crtam ilustracije potonulih brodova za novu knjigu „Olupine Jadrana“, čiji je autor, osim mene, i Jasen Mesić.

Roniti se mora: Dali je ronjenje skup sport?

Danijel Frka: Da, a mislim da će biti sve skuplji jer se sa zakonske strane sve više traži od ronilačkih klubova. Osim toga, kako ja pod more skoro nikad ne idem bez aparata, to mi je dodatni trošak jer i tu pratim trendove pa i ja mijenjam aparate za sve bolje tipove, što je zapravo prilično skupo.

Roniti se mora: Imate li tj. krijete li svoju neku ronilačku tajnu?

Danijel Frka: Svatko ima neki tajni ronilački projekt. Marino Brzac, Željko Boček i ja radimo na projektu jednog TV dokumentarca o jednom američkom bombarderu.

Roniti se mora: Možete li nabrojati svojih top 10 lokacija na kojima ste ronili?

Danijel Frka: Lokacije koje su mi najdraže su:

1. Rt Ključ-špilja Zaklopatica na Korčuli,
2. Olupina torpiljarke TA 36 STELLA POLARE u Velim vratima (Kvarner)
3. Uvala Brbinjšćica na Dugom otoku - sistem špilja
4. Rt Trišćavac-dvobojne gorgonije, otok Sušac,
5. Bombarder B-17, otok Vis,
6. Špilja Katedrala, otok Premuda,
7. Torpedni čamac S 57, Lirica, Pelješac,
8. Zid sa šumom crvenih gorgonija, otok Mali Ćutin,
9. Malo jezero – otok Sušac
10. Olupina broda TOTONNO, Grebeni kod Dubrovnika.

Po mojem skromnom mišljenju, najidealnija destinacija za ronjenje na Jadranu je otok Vis jer ima sve što će zadovoljiti i najzahtjevnijeg ronioca: špilje, grebene, sve vrste olupina od antike do danas, bistro i toplo more...

Roniti se mora: U kojim ste sve ronilačkim ekspedicijama sudjelovali?

Danijel Frka: Uh, toga ima dosta. Nabrojiti ću one koje su mi najdraže: Pronalaženje olupine oklopnjače RE D'ITALIA, ekspedicije na SZENT ISTVAN, pronalaženje olupine parobroda PASCOLI, pronalaženje olupine broda KAPITÄN DIEDRICHSEN, ekspedicije na američke bombardere kod otoka Visa.

Roniti se mora: Kada možemo očekivati izlazak vaše druge knjige o potopljenim brodovima i zrakoplovima a koja će se zvati ''Olupine Jadrana'?

Danijel Frka: Intenzivno radim na knjizi i ona mora izaći iz tiska najkasnije na proljeće 2011.g.