Otok Šipan - Elafiti

Otok Šipan nalazi se u Elafitskom ili Jelenskom otočju (grč. Elaphos = jelen) zapadno od Dubrovnika. Šipan je najveći od svih Elafitskih otoka površine 16,5 km², dužine 9 km, a širine od 2 do 3 km. Na otoku se nalaze dva naselja, Suđurađ i Luka Šipanska. Nekada je ovdje živjelo 7000 stanovnika, danas samo 450. Cijeli je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na obrađenim područjima dominiraju masline, smokve, vinova loza, nar, rogač, a navedene kulture nestaju jer ih nitko ne obrađuje. Šipan je ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na veličinu i broj stanovnika. Na otoku se nalaze 42 ljetnikovca i 34 crkvice. S obzirom da je otok tako malen, ovo je dokaz da je bio prepoznat kao oaza mira dubrovačke vlastele. U Suđurđu se nalazi renesansni dvorac obitelji Stjepović-Skočibuha čija je gradnja započela još davne 1529. godine. Od poznatijih građevina tu je još kula Pakljena iz 1563. god. i crkva sv. Duha s ravnim krovom u obliku križa (sestrinska crkva s crkvom iz Vrbovske na Hvaru). Akvatorij Šipana jako je raznolik što ga čini atraktivnim za ronjenje. Nakon ovog kratkog uvoda krećemo na lokacije, pa eto krenimo od samog juga otoka Šipana.

Uvala Suđurađ

U samoj uvali nalaze se ostaci brodoloma iz 1576. godine. Radi se o navi Sv. Jerolim, koja se nalazila u vlasništvu dubrovačkog trgovca Jere Primoevića. Olupina je jedva prepoznatljiva, a oko nje može se naći kamena topovska tanad, ostaci keramike i dijelova broda koje more još nije do kraja uništilo. Za vrijeme radova na trajektnom pristaništu otkrivena je još jedna olupina. O tome se za sada zna jako malo.

Rt Botur

Kada izađemo iz uvale i krenemo prema jugozapadu te prođemo rt Botur nakon stotinjak metara nailazimo na malenu špilju. U jutarnjim satima, kada je sunce na istoku, sunčeve zrake se prelamaju od dna i obasjavaju unutrašnjost špilje plavičastom bojom. Zbog tirkizne boje koja se reflektira po zidovima, špilja neodoljivo podsjeća na modru špilju s Biševa.

Rt Prtuša

Nakon što prođemo jugoistočni rt Prtuša, teren se naglo mijenja. Dolazimo do područja koje je puno velikih podvodnih stijena, koje fasciniraju svojim oblikom te podvodnih špilja koje su povezane s obalom. Ovdje se izmjenjuju zidovi i podvodne stijene, dubine variraju od 10 do 50 metara.

Uvala Galebina

Dalje prema sjeveru nailazimo na prekrasnu uvalu Galebinu koja je pogodna za sidrenje. Zaron ovdje možemo odraditi prema jugu ili prema sjeveru – teren je podjednako zanimljiv (zidovi, stijene i malene špilje). Cijela vanjska strana otoka fascinira bistroćom mora, količinom ribe koja se tu može sresti i dubinama koju su preko 40 metara na samo par metara od obale.

Uvala Bige

Prekrasna uvala koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Sidrite se ispod stijena koje se uzdižu do 50 metara u vis, te okružuju malenu uvalu. Isto tako fascinantno je podmorje gdje se nalaze ogromne stijene koje su se s vremenom urušavale i stvarale uvalu Bige, razbacane su po dnu i čine bezbroj prolaza, špilja i skrovišta za ribe. Ovdje nije potrebno roniti na dubini većoj od 20 metara, tako da je pozicija pogodna za sve kategorije ronilaca.

Pod baterijom

Ova lokacija dobila je ime po vojnoj bateriji (topu) koji se nalazio u bunkeru iznad lokacije. Tu ćemo naći zidove koji se spuštaju do 40 metara i prepuni su rupa, tj. skloništa za ribe. Nastavljamo se kretati prema sjeveru. Dolazimo do prolaza između Jakljana i Šipana – prolaz Harpoti, u kojemu se nalazi sam plić Vranjac.

Plić Vranjac

Ovo prekrasno mjesto skriva mnoga iznenađenja i za ronioce i za nautičke turiste. Na sredini prolaza nalazi se plić Vranjac. To je stijena koja se proteže od dna (20 metara) pa do tridesetak centimetara ispod površine mora. Zanimljivo je to da oko nje nema gotovo ništa osim polja posedonije, a izgleda kao veliki stup koji uspravno stoji sam usred mora. Na pliću imamo par špilja i prolaza kroz stijenu. Ovo područje uvijek je prepuno ribe, a prizori koji se ovdje vide dugo ostaju u sjećanju – ogromna jata fratara, crneja, bukvi, modraka. Često se sretne murina, ugor, hobotnica, škarpina.

Prolaz Harpoti skriva još puno toga za ljubitelje podmorja kao što je kanjon koji se spušta od 11 pa sve do nekih 27 metаra dubine, ostatke amfora koje bi ispadale iz antičkih brodova za vrijeme oluja, mine iz Drugoga svjetskoga rata, brojne špilje i prolaze među slikovitim stijenama, ali ostanimo za sada ovdje. Previše je toga da bi sve stalo u jedan članak. Sljedeći put krećemo na putovanje Jakljanskim podmorjem, gdje ćemo sresti sarkofage iz 3. stoljeća, razminirana minska polja iz Drugog svjetskog rata, stara sidra zabijena u stijene, skrovišta kirnji, jastoga, škarpina, ugora i puno druge ribe koju ćemo sretati na našem putovanju oko otoka Jakljana.