Narval (Monodon monoceros)
Narvali su poznati po dugoj spiralnoj kljovi koja je nekoć smatrana rogom legendarnog jednoroga s čarobnim moćima kojim mogu otkriti jesu li im neprijatelji otrovali hranu. Rasprostranjeni su uglavnom od zapadne obale Grenlanda do srednjoistočnog dijela Kanade. Narastu od 4-5 metara (bez kljove), a težina im varira od 800-1600 kg. Kljove kod narvala imaju uglavnom samo mužjaci i one mogu narasti i do 3 metra, dok kod ženki uglavnom uopće nisu razvijene, no ponekad se i kod njih razvije kljova ili čak dvije, što značajno otežava razlikovanje spolova. Smatra se da je kljova kod narvala uglavnom ukras kojeg nose mužjaci i koriste ga u nadmetanju s drugim mužjacima radi uspostavljanja hijerarhije.
Razmnožavaju se svake 3 godine nakon gestacije od 14-15 mjeseci, spolno sazrijevaju u dobi 6-8 godina i životni vijek im je 30-40 godina. Hrane se uglavnom ribama, lignjama i rakovima te dnevno pojedu, zavisno o godišnjem dobu, između 50 i 80 kilograma hrane. Prilikom zaranjanja narvali udahnuti kisik pohranjuju u plućima 10%, u krvi i u mišićnom tkivu 40%, a preostalih 10% u drugim organima što im omogućava ronjenje od oko 15 minuta. Kisik se u krvi veže za hemoglobin, a u mišićima za mioglobin, zbog kojeg je meso narvala, kao i svih drugih morskih sisavaca, tamne boje. Krv im veže vrlo malo dušika, tako da kod izranjanja ne dolazi do dekompresijske bolesti. Udahnuti zrak izbacuju iz pluća snažnim i eksplozivnim izdisajem. Narvali žive u jatima koja migriraju kada se njihova staništa počnu smrzavati (površina mora). Tada putuju u velikim skupinama od nekoliko stotina pa sve do tisuću narvala što neizbježno uvijek privlači pozornost lovaca. Pored čovjeka, vjerojatno najveći neprijatelji narvala su kitovi ubojice (orke) i polarni medvjedi.
U lovu na narvale, kitovi ubojice ih tjeraju prema obali kako bi ih lakše uhvatili. Narvali po obliku tijela dosta sliče belugama koje isto kao i narvali nemaju leđnu peraju, što je rezultat prilagodbe životu u hladnim arktičkim morima (leđna peraja povećava površinu tijela te se time ubrzava gubitak topline). Debeli slojevi sala (10-15 cm) izoliraju ostatak tijela i zadržavaju tjelesnu toplinu dok narval pliva u hladnim morima. Zvučno se sporazumijevaju i orijentiraju ''pjevanjem'' kao i njihovi bliski srodnici beluge. Koža narvala koju eskimi zovu ''muktuk'' je vrlo cijenjena kao dobar izvor vitamina i jede se sirova dok se kljove prodaju po dobrim cijenama turistima i kolekcionarima.
