Sredozemna medvjedica (Monachus monachus)

Sredozemna medvjedica ili kako je još u Hrvatskoj znaju zvati morski čovik, morski medvid ili morski fratar je najrjeđi tuljan na svijetu. Pripada redu perajara (Pinnipedia), porodici tuljana (Phocidae), rodu morskih medvjedica (Monachus). U prošlosti je bila široko rasprostranjena na Sredozemnom moru, dijelovima Crnog mora i sjevernog Atlantika uz zapadnu obalu Afrike. Sredozemna medvjedica je u Hrvatskoj zaštićena nacionalnim i međunarodnim propisima, te zakonom o zaštiti prirode RH. Hrani se 4 do 5 puta dnevno uglavnom ribom i glavonošcima, a može pojesti od 8 do 12 kg hrane. Ženka sredozemne medvjedice je sivkaste boje, za razliku od mužjaka koji je crn s bijelim mrljama na trbuhu.

Medvjedica može doseći dužinu od 2,4 metra i težinu od oko 300 kg. Spolna zrelost medvjedice nastupa nakon 4 godine starosti, a životni vijek im se kreće između 20–30 godina. Stanište u današnje vrijeme bira najviše u nekim podzemnim špiljama s kamenim dnom ili dijelove obale koje su van dosega čovjekova utjecaja. Najčešće u takvim špiljama boravi s mladuncima koje prije okota nosi 9–11 mjeseci, a ostaje s njima sve dok mladunčad ne prestane sisati, što znači oko 3 mjeseca starosti. Kod ribara su sredozemne medvjedice i još neke druge vrste morskih sisavaca smatrane velikim štetočinama jer su im činile veliku štetu na njihovom ribarskom mrežama i samim time smanjivali ulov ribe. Zbog takvih stvari su ih lokalni ribari često lovili i ubijali najviše iz osvete. Po prirodi su jako lukave i znatiželjne, a imaju izrazito razvijen vid, sluh i njuh. Smatra se da su Egejsko more i zapadna obala Sahare kod poluotoka Ras Nouadhibou jako važni jer relativno velike populacije sredozemne medvjedice tamo obitavaju. U Hrvatskoj su zadnjih godinu dana viđene na Rtu Kamenjak, koji je smješten na najjužnijem dijelu istarskog poluotoka, koji je zakonski zaštićen kao prirodni rezervat i idealan je okoliš za medvjedice jer ima puno špilja i dosta nepristupačnog terena za samog čovjeka. Ono što bi svima nama trebalo biti u podsvijesti je to da prije svega vodimo brigu za okoliš i samo podmorje, jer jedino tako možemo očuvati to prirodno blago koje posjedujemo, a samim time i živi podvodni svijet. Možda ćemo tada imati više prilika da vidimo sredozemne medvjedice i ostale morske stanovnike.